Šta je alpinizam?

Alpinizam predstavlja najveći stepen dostignuća u planinarstvu. Bavljenje alpinizmom zahteva stalnu, odličnu fizičku kondiciju, psihičku stabilnost, veliko iskustvo. Poznavanje različitih tehnika penjanja sa težim elementima u suvoj steni i ledu i drugih faktora neophodnih za sigurno i uspešno izvođenje penjačkog uspona.

Uspon na Sjeverni i Veliki vrh Karanfila - Prokletije, autorska prava © 2011 Igor Škero
Uspon na Sjeverni i Veliki vrh Karanfila – Prokletije, autorska prava © 2011 Igor Škero

Alpinista se obučava i osposobljava da u planini boravi, bez obzira na lokaciju, na najnepristupačnijim terenima, u bilo kojem delu sveta, u svako godišnje doba i u najsurovijim vremenskim uslovima (izuzetno niske temperature, velika nadmorska visina i sl.).

I pored toga, alpinistički usponi se vrednuju preko kriterijuma za kategorizaciju alpinista i kriterijuma za klasifikaciju alpinističkih uspona. U okviru sportova u Jugoslaviji alpinizam je zbog svoje kompleksnosti, svrstan u kategoriju vrhunskog sporta. Po međunarodnim kriterijumima alpinizam i formula 1 svrstani su u XII kategoriju (sportovi sa najvećim faktorom rizika).

Sa zimskog alpinističkog uspona na Vasojevića Kom, autorska prava © 2012 Igor Škero

Sam naziv našeg društva govori da je cilj koji nas najviše motiviše i intrigira u planinarenju, najatraktivniji vrh našeg Orjenskog masiva, Vučji zub (1805m n/v). Iako se zvanično markirana staza do pomenutog vrha ne može nikako  smatrati alpinističkom, „tajni“ smjerovi su ipak prisutni i upravo oni nas inspirišu da kod naših dugogodišnjih i u sportskom smislu fizički pripremljenijih članova njegujemo i održavamo ideju o osnivanju alpinistike sekcije u našem društvu.

Jedan dio tog posla je urađen i danas imamo u našim redovima dvojicu alpinista pripravnika i skoro potpuno uređeno i opremljeno penjalište u kontrolisanim uslovima, koje je udaljeno 2 km od centra Trebinja. Penjalište “Miroslav Đokić – Đole” ima više uređenih smjerova od kojih su četiri oboltovana. Takođe su postavljena i dva sidrišta kao i dvije sajle na vru stijene koje mogu služiti kao  sidrišta.

Da je rad na afirmaciji alpinizma jednako važan govori i činjenica da su se naši članovi već u određenoj mjeri dokazali kao iskusni i vješti alpinisti time što su popeli: Elbrus, Mon Blan, Gran Paradizo, Grosglokner, Atlas, Marmoladu, Triglav, Mangart, Jalovec, Šklaticu, Pirin, Olimp a u zimskim uslovima: Maja Jezrece, Sjeverni i Veliki vrh Karanfila, Vasojevića kom, Kučki kom, Maja Rosit, Bioč, Volujak, Trnovački Durmitor… Posebno smo ponosni na naš sada već tradicionalni zimski uspon na Maglić kojeg smo peli već šest puta (tri puta sa Trnovačkog jezera, tri puta sa Prijevora). Takođe  smo samostalno popeli jedan smjer dužine oko 70m na jugozapadnoj stijeni Vučjeg zuba  u ljeto 2014 god. čime smo ozvaničili početak alpinističkog „istraživanja“  ovog vrha.

Iako je alpinizam za naše prilike malog grada i nerazvijene regije čini se neprivlačan za mlade ljude, trud koji smo uložili u proteklim godinama da predstavimo ovaj vid avanturističkog sporta atraktivnim se ogleda u desetak izuzetno zainteresovanih planinara za učenje ove vještine. U prilog nam ide i činjenica da se i krovni Planinarski savez Republike Srpske opredjeljuje za organizovanje početnih alpinističkih kurseva

Grb alpinističe sekcije PD“Vučji zub“