Trebinje je grad u Republici Srpskoj, BiH. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Trebinje ukupno je popisano 25.589 lica, dok je ukupan broj 31.433.  Ime grada potiče ili od latinske riječi tribunus (tribunus militum je zapovjednik jedne veće ili više manjih jedinica rimske vojske) ili od slovenske riječi treb, što znači žrtva (žrtvovati).

Nalazi se na samom jugu Hercegovine u najjužnijem delu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Smješteno je ispod planine Leotar, na obodu Trebinjskog polja, u dolini nekada najveće evropske rijeke ponornice Trebišnjice, koja protiče kroz grad. Od mora je udaljeno oko 33 km putem do Dubrovnika, ili oko 43 km putem do Herceg Novog. Za Trebinje se kaže da je „grad sunca i platana“, a jedan je od najljepših gradova. Ekonomski je i kulturni centar regije Istočne Hercegovine. Trebinje se nalazi na 42° 42‘ 32“ sjeverne geografske širine, a na 18° 19‘ 18“ istočne geografske dužine i na 275 m nadmorske visine. Od Jadranskog mora je udaljeno oko 19 km. Drumovima je spojen sa Dubrovnikom (33 km), Ljubinjem (65 km), Mostarom (110 km), Bilećom (30 km), te Nikšićem (70 km) i Herceg Novim (43 km).

Reljef

U pejzažu Trebinja se smenjuju kraška polja i planinski vijenci dinarskog pravca pružanja. Reljefom opštine dominiraju planine Orjen, Bjelasnica, Viduša, Leotar; rijeka Trebišnjica, te kraška polja Trebinjsko, Petrovo i Popovo. Trebinje je okruženo brdima i planinama: Ilijino brdo, Kličanj, Kovlo, Leotar (sa 1228m, najviši vrh u okolini), Gljiva, Kravica, Petrina, Golo brdo, Strač, Kučino, Hum i Vesac.

Uvale Trebinjskog i Popova polja su po svojem tektonskom postanku jedna cjelina, ali na okolnim brdima i na njoj nije jednak rad erozije i denudacije. Ta razlika je očigledna. Pored toga dva polja su razdvojena prostranim platoom Trebinjske šume.

Zapadno od grada prostire se Trebinjsko polje. Polje se pruža od istoka prema zapadu, u pravcu toka Trebišnjice i zauzima površinu od 18 km². Polje je pokriveno vrlo plodnim aluvijalnim zemljištem pa se zbog bujne vegetacije naziva i Vrtom Hercegovine. Čuven je trebinjski, naročito šumski, duvan iz ovog polja.

Na 30km od grada, putem prema Ljubinju, počinje Popovo polje. Ima usjeva koji na ovom polju daju i dva roda godišnje pa se ono naziva i hercegovačkim Misirom, po poređenju sa dolinom Nila, odnosno Egiptom ili Misirom.

Pogled na Popovo polje iz sela Dubljani autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović
Pogled na Popovo polje iz sela Dubljani autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović

Klima

Klima u Trebinju je mediteranska (sredozemna) sa kratkim blagim zimama i dugim žarkim ljetima. Jeseni su mnogo toplije od proljeća, a snijeg je veoma rijetka pojava. Trebinje je danas najtopliji grad u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini (uz Mostar i Neum). Prosječna godišnja temperatura vazduha u gradu je 16,6 °C (1981-2012), prosječna januarska temperatura je 8,3 °C, a dok je julska 26,5 °C. Ljeti se temperature često penju iznad 40 °C, a zimi se se ponekad spuste i ispod 0 °C. Najviša zabilježena temperatura iznosila je 42,5 °C, 22. jula 2007. A najniža zabilježena temperatura iznosila je -8 °C, 14. januara 1968. Godišnje padne prosječno 1624 mm padavina. Dana 21. 7. 2015. tačno u ponoć, u Trebinju je izmjerena temperatura od 33,3 °C, a prema podacima RHMZ RS to je najviša ponoćna temperatura ikada zabilježena na prostoru BiH. Grad ima oko 260 sunčanih dana u godini. Trebinje spada u najsunčanije gradove na Balkanu. Snijeg u Trebinju je prava rijetkost, a i kada padne zadrži se po nekoliko časova. Karakteristični vjetrovi u Trebinju su Bura i Jugo. Bura duva sa sjeveroistoka, donosi prohladno i vedro vrijeme. Dok Jugo duva iz pravca jugoistoka, donosi toplo i kišovito vrijeme. Bura duva obično u zimskom periodu. Klima je pogodna za uzgoj palmi i južnog voća (smokva, nar, mandarina, limun, narandža, grejpfrut, maslina, vinova loza).

Vegetacija

Klima ovog podneblja uslovila je i specifičnu vegetaciju. Razvijene su poznate mediteranske kulture: smokva, šipak, mandarina, limun, grejpfrut, maslina, narandža, trešnja, kajsija, breskva, dinja, lubenica, kao i ljekovito i aromatično bilje – smilje, pelin, majčina dušica, vrijesak, lavanda, te endemska biljka zanovet (lat. Petteria ramentacea).

Hidrografija

S obzirom da je Trebinje smješteno na gotovo čistom kraškom terenu – holokrasu, broj prirodnih površinskih vodenih objekata je neznatan. Prirodnih jezera nema, a jedini veći riječni tok je rijeka Trebišnjica sa pritopkom riječicom Sušicom.

Rijeka Sušica  autorska prava © 2022 Radoje Vuković

Rijeka Sušica  autorska prava © 2016 Miloš Vlatković

Goričko jezero autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović
Trebinjsko jezero autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović

Trebišnjica je od grada Trebinja dobila svoje ime. Možda je jezički pravilniji naziv Trebinjčica, ali je u narodu ukorijenjeno ime Trebišnjica. Ona je podzemnim vodama u direktnoj vezi sa rijekom Mušnicom. Najprije se ispod gorskog prevoja Čemerna javlja potočić Vrba koji ponire i opet se javlja u Gatačkom polju, kao Mušnica. Ona nestaje u Gatačkom polju, a opet se javlja pod brdom Vlajinjom kod Bileće. To je izvor rijeke Trebišnjice.

Trebišnjica ponire u Ponikvama pod Klekom na sjeverozapadnom kraju Popova Polja. Odakle podzemnim kanalima otiče prema Neretvi i Jadranskom moru. Korito rijeke kroz Popovo polje je betonirano tako da je nestalo ponora, a i čestih poplava. Dok joj korito nije izbetonirano Trebišnjica je bila najveća ponornica u Evropi. Ukupna dužina toka je 97,8 km.

Polovinom 60-ih godina prošlog vijeka izgradnjom hidroenergetskog sistema, Trebišnjica je pregrađena na dva mjesta Grančarevo i Gorica. Brana Grančarevo kod istoimenog sela, 8 km uzvodno od Trebinja, pravi je gigant (123 m). Njenom izgradnjom potopljeno je korito Trebišnjice i sela uz nju sve do Bileće.

Tok rijeke Trebišnjice kroz selo Ušće, jedan od rijetkih autentičnih dijelova ove rijeke autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović
Tok rijeke Trebišnjice kroz selo Ušće, jedan od rijetkih autentičnih dijelova ove rijeke autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović

Istorija

Najstariji stanovnici Trebinja bili su Iliri, a u VII vijeku p. n. e. se doseljavaju i Grci. Spomen njihovog prisustva ostao je u toponimima. Rimljani dolaze u trebinjski kraj u III vijeku p. n. e. Od njihovog dolaska ovaj kraj je poznat pod nazivom Travunija. Dolazak Slovena se veže za VI vijek. U ranom slovenskom periodu se zna za više oblasnih gospodara koji su vladali područjem. Nakon što je bugarski car Simeon Veliki zbacio sa vlasti Zaharija Pribislavljevića, vladar Travunije Mihajlo Višević se okrenuo savezu sa kraljem Hrvatske Tomislavom. Posle njegove smrti Travunija je opet bila dio Časlavove Srbije.

Godine 1168. Travuniju je preuzeo Stefan Nemanja. Pod vlašću Nemanjića će i ostati sve do kraja dinastije. Kasnije je Trebinje do dolaska Turaka bilo i u sastavu bosanske države Tvrtka I, a nakon njega se smjenjuju mnogi oblasni gospodari.

Turska vladavina trajala je od 1466. pa sve do 1878, kada ih smjenjuju Austrougari. Srpska vojska je u Trebinje ušla 11. novembra 1918. godine.

U delu Trebinja iznad naselja Police nalaze se ostaci poređanog kamena u pravilno raspoređenim linijama za koje se veruje da imaju značenje povezano sa astronomijom.

Pogled na Stari grad preko Trebišnjice, lijevo most Iva Andrića, desno Kameni most autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović
Pogled na Stari grad preko Trebišnjice, lijevo most Iva Andrića, desno Kameni most autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović

Kultura

Najznačajnije kulturno dešavanje u toku godine su Dučićeve večeri poezije. Ovom prilikom u gradu se okupe najznačajnije ličnosti svijeta poezije iz regiona. Piscu najboljeg djela iz prethodne godine se dodjeljuje Dučićeva nagrada.

Sljedeće značajno kulturno dešavanje u gradu je Festival festivala. To je smotra pobjednika sa svih festivala amaterskih pozorišta u regionu. Narodna biblioteka Trebinje posjeduje veliki knjižni fond, kao i Legat Jovana Dučića. Veoma značajna ustanova za grad je Muzej Hercegovine. U ovom objektu mogu se vidjeti raznovrsne postavke, od prikaza načina života u Istočnoj Hercegovini, do slika poznatih autora. Ovdje se osim izložbi priređuju i promocije i muzički programi. Za očuvanje tradicije brinu se kulturno-umjetnička društva Alat i Hercegovina, a pri Eparhijskom domu djeluje hor Svetog Vasilija Ostroškog.

Grad ima i Dom omladine — često sastajalište mladih, Dom kulture i Srednju muzičku školu. Trebinje je poslije rata postalo studentski grad. U gradu danas postoje tri fakulteta.

Sport

Sport je u Trebinju veoma dobro razvijen. U gradu postoje klubovi za sve popularne ekipne sportove. Najznačajniji su: FK Leotar, KK Leotar i RK Leotar. Značajne rezultate postižu i džudisti, karatisti, plivači, atletičari, biciklisti… FK Leotar nastupa na stadionu Police (8.500 mjesta), grad ima i Sportsku dvoranu (4.000 mjesta).

U Trebinju su rođeni ili su porijeklom iz Trebinja košarkaši osvajači medalja za Srbiju i Crnu goru: Predrag Danilović, Milan Gurović, Vladimir Radmanović, kao i Dejan Bodiroga koji je napravio košarkaški kamp u Trebinju kojeg svake godine posjete najznačajniji stručnjaci ovog sporta. Poznati odbojkaš Miloš Grbić i njegovi sinovi Vladimir Grbić i Nikola Grbić, kao i pokojni Dražen Petrović su takođe poreklom iz Trebinja.

Od zanimljivih društava tu su Speleološko društvo „Zelena Brda“ i planinarsko društvo „Vučji zub“ koji su vrlo aktivni. Speleološko društvo radi od 1972.g. i nosilac je ordena Svetog Save prvog reda od Srpske Pravoslavne crkve.

Privreda

Trebinje je do 1992. godine bio privredno vrlo razvijen grad. Za vrijeme rata dolazi do ekonomske izolacije i naglog pada privredne proizvodnje i zaposlijenosti. Poslije rata se bilježi znatan oporavak privrede, pa kada je u pitanju zaposlenost u Republici Srpskoj najbolja situacija je u Trebinju i Banjaluci, gdje u prosjeku na 3,5 stanovnika dolazi jedna zaposlena osoba. Nosioci privrednog razvoja opštine su:

  • Industrija alata. Najveći proizvođač visokokvalitetnih alata u Bosni i Hercegovini. Svoje proizvode izvozi u preko 40 zemalja svijeta.
  • Hidroelektrane na Trebišnjici. Na Trebišnjici su izgrađene dvije hidroelektrane Graničarevo i Gorica. Od 1998. godine sjedište Elektroprivrede RS se nalazi u Trebinju.
  • Swisslion Takovo. Bavi se proizvodnjom prehrabrenih proizvoda.
  • Brojne građevinske firme
  • Zbog ekspanzije turizma u Trebinju postoje mnogi hoteli i moteli kao i brojni privatni apartmani
  • U Trebinju egzistira 17 vinarija

Turizam

Kameni most autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović
Kameni most autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović

U gradu postoji više hotela:

Pored hotela u gradu postoje i mnogi moteli, nabrojaćemo samo neke: Konak, Studenac, Porto Belo, Viv, Etaž, In, Sesto Senso, Vila Marija, Jazina klub

Na području Draženske gore, 2017 godine otvoren je moderan akva park. Na samo 6km od grada možete naći mnoge atraktivne sadržaje – LINK – KLIKNI

U Trebinju postoji samo jedan kamp- Ušće, i to u vlasništvu odreda izviđača „Trebinje“. Kamp se nalazi u mjestu Ušće na obali rijeke Sušice, 15km od grada prema Nikšiću.

Više o turističkoj ponudi Trebinja možete pronaći na sajtu Turističke organizacije grada

Turistički potencijali Trebinja su veoma dobri. Trebinje ima velike mogućnosti za razvoj vjerskog turizma. Kao posljedica veoma burne istorije grada u Trebinju se nalazi veliki broj hramova. Postoji 15 hramova Pravoslavne crkve, dvije katoličke crkve i deset džamija. Mnogi pravoslavni hramovi su sagrađeni na temeljima crkava iz ranohrišćanskog perioda. Grad okružuju manastiri: Dobrićevo, Duži, Tvrdoš, Zavala, Petro-Pavlov manastir i Hercegovačka Gračanica.

Manastir Zavala autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović
Manastir Zavala autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović

Tokom ljeta održavaju se brojne manifestacije. A turiste privlače i izletišta Lastva, Jazina uz rijeku Trebišnjicu kao i planinska Bijela gora i Ubla. Turističku atrakciju predstavlja i pećina Vjetrenica. Blizina Dubrovnika (33 km) i Herceg Novog (43 km) još dodatno uvećava turističke potencijale grada. Veliki broj turista iz ovih primoskih gradova posjeti Trebinje u toku ljeta.

Manifestacije

U gradu postoji nekoliko već tradicionalnih manifestacija, a najpoznatija je: Trebinjske ljetne svečanosti. U njihovom okviru se održavaju:

  • Dučićeve večeri poezije. Održavaju se krajem septembra i ovom manifestacijom se zvanično završavaju Trebinjske ljetne svečanosti.
  • Festival festivala. Smotra amaterskih pozorišta iz BiH i regiona.
  • Uvijek se organizuje i nekoliko koncerata na kojima nastupaju poznata imena muzičke estrade sa prostora bivše Jugoslavije.
  • Dani Trebišnjice. Manifestaciju u okviru koje se organizuju: Skokovi sa Kamenog mosta i takmičenje veslača na lađama. Manifestacija se održava krajem avgusta. Obično je praćena i nastupima poznatih muzičara.
  • Trebinje Džez festival. Održava se krajem avgusta.
  • Manifestacija Mjuzik end mor „Music and more“. Održava se tokom ljeta
  • Tradicionalni narodni sabor na Ublima. Održava se početkom avgusta
  • Brojni tradicionalni nastupi folklornih društava
  • Tradicionalna planinarska manifestacija „Uspon na Vučji zub i vrhove Orjena“ koja se održava u oktobru mjesecu
  • Tradicionalna trka „Trebinje Vertikal“ -trka u kamenu. Održava se krajem marta

Izletišta

  • Lastva. Jedno od najpoznatijih trebinjskih izletišta je Lastva, udaljena 12 km od Trebinja. Tu se nalaze prelijepi prirodni i vještački izgrađeni bazeni, uz njih se nalazi i luksuzni motel Vila Lastva.
  • Jazina. U neposrednoj je blizini Lastve. Takođe ima vještačke ustave i bazene. U ljetnom periodu je veoma posjećena. Odmah uz kupališta se nalazi motel Jazina.
  • Zubačka Ubla. Najpoznatije trebinjsko planinsko izletište.Oko 20-ak km udaljena od grada. U njima se tradicionalno održava se manifestacija posvećena očuvanju narodne tradicije i običaja sa bogatim kulturno-umjetničkim i sportskim programom. Na Ublima se nalazi jedini trebinjski Planinarski dom „Ubla“ kojim upravlja PD“Vučji zub“
  • Planina Orjen. Oko 20-ak km od grada. Mnoge planinarske staze koje polaze sa izletišta Ubla zadovoljiće sve ukuse ljubitelja netaknute prirode.
  • Bijela gora. Oko 25km od Trebinja u pravcu Nikšića. Sjeverni dio planine Orjen, bogat biljnim i životinjskim svijetom kao i mnogim endemičnim vrstama.
  • Studenac. U neposrednoj blizini grada na obali Trebišnjice.

Kulturno-istorijski spomenici

U današnjem izgledu grada jasno se izdvaja staro urbano jezgro iz turskog vremena, gradnja u doba Austrougarske i nova gradnja. Za razliku od ostalih hercegovačkih gradića u Trebinju je najviše izražena, u gradnji starih objekata, mješavina primorskih i orijentalnih uticaja.

Hercegovačka Gračanica autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović
Hercegovačka Gračanica autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović

Hercegovačka Gračanica Vjerna je kopija manastira Gračanica na Kosovu. Sagrađena je 2000. na brdu Crkvina iznad Trebinja, sa željom da izvrši testament čuvenog trebinjskog pjesnika Jovana Dučića. Njegovi posmrtni ostaci prenijeti su iz Sjedinjenih Američkih Država i sahranjeni u kriptu ovog hrama. Spomen kompleks čine crkva Presvete Bogorodice sa zvonikom, vladičanski dvor, biblioteka, amfiteatar, galerija, salon za bankete, česma i ljetna bašta. Hram se može vidjeti sa svake tačke u Trebinju i to je najljepša sakralna građevina u cijeloj Istočnoj Hercegovini. Sa brda Crkvina pruža se prelijep pogled na cijeli grad.

Manastir Tvrdoš Posvećen je Uspenju Presvete Bogorodice. Manastir se nalazi uz samu rijeku oko 4 km nizvodno od Trebinja, u selu Tvrdošima. Prema narodnom predanju, manastir je osnovao Sveti car Konstantin i majka mu Jelena. Jedan je od najstarijih pravoslavnih manastira u BiH i jedan od najznačajnijih manastira Srpske pravoslavne crkve. Danas je sjedište Zahumsko-hercegovačke episkopije. Smatra se da manastir potiče sa početka XVI vijeka.

Manastir Tvrdoš autorska prava © 2010 Jovan Vidaković
Manastir Tvrdoš autorska prava © 2010 Jovan Vidaković

Kao i većina vjerskih objekata na ovim prostorima manastir je više puta rušen i opet obnavljan. Najprije je stradao u velikom zemljortesu koji je pogodio Dubrovnik u drugoj polovini XVII vijeka, a 1694. godine su ga do temelja srušili Mlečani bojeći se da ne postane tursko utvrđenje. Manastir je obnovljen 1924. god.

Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg Građena je od 1888—1908. godine. Nalazi se u centru grada. Pored crkve izgrađen je Eparhijski dom sa bibliotekom. U satavu hrama djeluje hor Svetog Vasilija Ostroškog i folklorno društvo.

Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg
Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg

Manastir Duži Manastir Duži je posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice. Nalazi se na lijevoj obali Trebišnjice 7 km nizvodno od Trebinja. U XVI i XVII vijeku je bio metoh manastira Tvrdoša. Kada je Tvrdoš razoren, mitropolit i monasi prelaze 1695. godine u Duži, obnavljaju i proširuju crkvu i metoh koji od tada nosi ime Duži. Do ukidanja Pećke patrijaršije 1776. bio je središte hercegovačkog mitropolita. Manastir je više puta stradao, pljačkan i pustošen. U manastiru se nalazi čestica časnog krsta.

Manastir Duži autorska prava © 2016 Nebojša Buha
Manastir Duži autorska prava © 2016 Nebojša Buha

Petro Pavlov manastir Smješten je u Petrovom Polju, nekoliko kilometara zapadno od Trebinja. U njegovoj blizini se nalazi Pavlova pećina, u koju je po predanju navraćao Sveti apostol Pavle na svom putovanju za Rim. U blizini manastira nalate se ruševine za koje se vjeruje da su ostaci hramova svetih apostola Petra i Pavla s početka XI vijeka, pa čak i iz šestog. Na temeljima stare crkve podignuta je početkom XX vijeka.

Petro- Pavlov manastir autorska prava © 2010 Jovan Vidaković
Petro- Pavlov manastir autorska prava © 2010 Jovan Vidaković

Spomen crkvica Svetom Vasiliju Ostroškom Spomen crkvica posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom pored kuće u kojoj se rodio u selu Mrkonjići u Popovom polju.

Spomen crkva Svetom Vasiliju Ostroškom u Mrkonjićima
Spomen crkva Svetom Vasiliju Ostroškom u Mrkonjićima

Katolička katedrala Nekada crkva Blažene Djevice Marije, sagrađena je krajem XIX vijeka.

Katolička katedrala
Katolička katedrala

Osman-pašina džamija Sagrađena je 1729. po naredbi Osman-paše Resulbegovića, trebinjskog kapetana. Nalazi se u Starom gradu. 1993. godine džamija je izgorela u požaru, ruševine su uklonjene, te je kasnije sagrađena nova.

Osman- pašina džamija autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović
Osman- pašina džamija autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović

Perovića most , sa kraja XII veka, koja se čuva u Muzeju Hercegovine Perovića most (do posljednjeg rata zvan Arslanagića most) je kao zadužbinu za svoga poginulog sina u borbi sa Mlečanima izgradio Mehmed-paša Sokolović 1574. godine, za vrijeme Turske okupacije.

Kada su Turci 1687. godine potisnuti iz Herceg Novog, mnoge turske porodice su se iz ovog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvijeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, most naziva Arslanagića most. Izgradnjom hidroenergetskog sistema na Trebišnjici Arslanagića most se našao 1965. godine pod vodom akumulacionog jezera. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most se demontirao i prenio na drugo mjesto, 1966. godine prilikom pražnjenja akumulacije.

Nova lokacija Arslanagića mosta između naselja Gradina (na desnoj obali rijeke) i naselja Police (na lijevoj obali). Godine 1993. mostu je promijenjeno ime u Perovića most. Pored ovog vrijedi pomenuti i Kameni most (izgrađen 1953), zatim Andrićev most, Rimski most na rijeci Sušici i  Geljev most na potoku Lušac. U mjestu Necvijeće, akomulacijom Goričkog jezera potopljen je most kralja Aleksandra za koji postoji inicijativa da se premjesti u grad kao i Perovića most.

Perovića - Arslanagića most autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović
Perovića – Arslanagića most autorska prava © 2010 Slavenko Vukasović

Muzej Hercegovine Muzej Hercegovine se nalazi u Starom gradu u austrijskoj kasarni s kraja XIX vijeka.

Muzej Hercegovine autorska prava © 2019 Nebojša Buha
Muzej Hercegovine autorska prava © 2019 Nebojša Buha

Iznad Trebinja na brdima Strač, Petrina, Golo brdo, Kravica, Gljiva i Kličanj nalaze se utvrđenja koja datiraju iz doba austrougarske okupacije.