Koliko su stare Munike na Orjenu?(FOTO)

Prije dvije godine u brdima na sjeveru Grčke, u blizini granice sa Albanijom, pronađena je munika (Pinus heldreichii) stara 1.075 godina. Tada su o munici pod imenom Adonis (ime su joj nadjenuli po grčkom Bogu ljepote, prim. aut.) pisali svi svjetski mediji.

Tom prilikom, saznali smo da je Adonis bosanski bor, star čitav milenijum te da ga je otkrila grupa naučnika sa Univerziteta u Majncu, Arizoni i Stokholmu. Ti isti naučnici tvrdili su da će Adonis biti zapisan u istoriji, zato što je ovo drvo zasađeno u doba kada je Vizantijsko carstvo bilo na vrhuncu ili zato što je bilo staro 100 godina kada je Magbet krunisan za kralja Škotske, 500 godina kada je Grčka pala pod Osmansko carstvo, a 750 kada je Isak Njutn formulisao zakon kretanja.

Nepune dvije godine poslije, krajem maja ove godine, ugledni časopis „National Geographic“ objavio je da su naučnici pronašli još starije drvo. U pitanju je, takođe munika, stara 1.230 godina, a koja raste na stijenama nacionalnog parka „Pollino“ u južnoj Italiji, što je čini najstarijom u Evropi.

Vijest je zaintrigirala mnoge. Naučnici su opet krenuli u potragu za staništima munike. I ovog puta stigli su na padine Orjena. Jedna fotografija člana Planinarskog društva „Vučji zub“ i Foto kino kluba „Trebinje“, Slavenka Vukasovića na kojoj su se „Zubići“ fotografisali oko stare munike na padinama Jastrebice na Bijeloj Gori, na internetu je privukla pažnju istraživača.

Kontakt je vrlo brzo uspostavljen pa se na Orjenu obrela grupa stručnjaka sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu sa ciljem da na ovoj planini nađu što stariji primjerak endemskog bora munike.

Od Igora Škera, predsjednika Planinarskog društva „Vučji zub“ saznajemo detalje ove posjete.

„Mini ekspedicija je boravila sedam dana na Orjenu. Prvo su otišli u Crnu Goru. Bili su stacionirani u domu na Orjenskom sedlu, a zatim su došli kod nas. Boravili su u Izviđačkom domu na Tulima i našu stranu su istraživali dva dana. Prvi sastanak smo imali na Aleksinoj međi. Treba pomenuti da su oni kontaktirali i Šume Srpske. Dakle, s nama je učestvovao i iskusni šumar Bokić. Taj čovjek odlično poznaje Orjen. Za sada, najstariji primjerak našli su upravo na našoj strani Orjena, na sjevernim padinama Buganje grede i ta munika ima 650 godina. Dakle postoje indicije da i ovdje postoje vrlo stare jedinke“.

Zagrepčani su se vratili kući, a trebinjski planinari su nastavili potragu sa alatom koji su im ostavili. Riječ je o priboru za vađenje uzorka stabla. Kako nam je objasnio predsjednik P.D. „Vučji zub“, taj alat, sastoji se od cijevi na čijem vrhu je svrdlo. Ta cijev je šuplja. Na kraj te cijevi se stavi poluga u koju se u stvari zapakuje ta cijev. Namontira se na kraju i pomoću poluge se vrti svrdlo koje lako ulazi u stablo i ono uzima uzorak.

„Taj uzorak na kraju dođe kao jedna tanka slamka, možda debljine pet milimetara uzorka stabla. Stanete pored stabla, okomito stavite svrdlo, pod pravim uglom da ide i gađate otprilike sredinu. Sad da li je sredina, to najbolje ocijeni onaj što je pored, ne vi koji držite to svrdlo i onda krenete da vrtite. Najčešće se pogodi blizu sredine, ali i ako promašite to je u nekoliko godina, a deset godina je na 500-600 ništa“, ističe Škero i objašnjava nam da su ta stara stabla najčešće jako oštećena, od udara gromova i da ima dosta trulog dijela pa oni sada traže gdje je munika zdrava pa da izbuše taj dio.

Do sada su članovi P.D. „Vučji zub“ tri puta uzimali uzorke na Orjenu. Na Gumbaru su našli stabla stara više od 300 godina. Poručuju da će nastaviti da tragaju za vjerovatno najstarijim stanovnikom naše države, a uskoro očekuju ponovni dolazak stručnjaka iz Zagreba kada će im predati uzorke kao i mape istraženih stabala.

Jedna od narednih aktivnosti „Zubića“ je označavanje tih stabala, a već uveliko mapiraju sve planinarske staze, vidikovce, izvorišta i odmorišta u cilju proglašenja Orjena parkom prirode.

„Ovo je samo jedna od inicijativa koje pokreću onu glavnu, da Orjen bude proglašen nacionalnim parkom!“, zaključio je naš razgovor prvi čovjek trebinjskih planinara.

Jelena Danilović/Glas Trebinja