Novu stazu je još ljetos trasirao i prosjekao Miroslav  Mišo Kovačević, da bi je prije par dana markirao Igor Škero.

Radi se o objektu koji nema značajne pećinske ukrase kao npr. Pavlova pećina, ali  su se u samoj Matulića pećini pronašli ostaci grnčarije, što ukazuje da je ovo mjesto bilo naseljeno, prema nezvaničnim saznanjima, u vremenu neolita.

Kako nam je pojasnio predsjednik Speleološkog društva „Zelena brda“ iz Trebinja, Dubravko Kurtović, pećina je u narodu poznata kao pećina u Zelenikovcu, naziv Matulića je dao malektolog Werhoef oko 1910 godine u čast Lucijana Matulića. Članovi speleološkog društva su postavili metalnu kapiju na ulazu u pećinu koja je danas nažalost van funkcije.

Matulića pećina je dužine 50 metara, dok je svod na pojedinim mjestima visok i do 4/5 metara.

Ovom prilikom molimo sve posjetioce da se odgovorno ponašaju kada borave u ovoj pećini,  da se ni na koji način ne uništava unutrašnjost kao i da se ne ostavlja bilo kakav otpad. Takođe, apelujemo da ukoliko je moguće eventualno nađeni otpad ponese sa sobom što je odraz jedinstvenog i odgovornog ponašanja prema ovako vrijednim objektima koji krase okolinu našeg grada.

Matulica pecina (4).jpg

Kako doći do Matulića pećine?

Preporučujemo da vaš izlet počne na Geljevom  mostu. Pratite stazu koja vodi do raskrsnice za Strač i Golo brdo, nakon raskrsnice idete ka Straču a malo zatim skrenete lijevo na asfaltni put  za selo Rapti tj na markiranu stazu Via Dinarike koja vodi do planine Orjen.  Nakon 600 metara dolazite do puta koji vodi ka seoskoj  crkvi desno od glavno puta za selo, nastavljate dalje ka selu i nakon još 100 metara dolazite do stuba gdje postoji  putokaz  za Matulića pećinu. Od  tog mjesta  do pećine vam je potrebno još 10 minuta šetnje


Ovom prilikom prenosimo tekst sa fejsbuk profila našeg sugrađanina Mira Ilića o Matulića pećini. Miro iznosi neke interesantne činjenice koje nam nusu bile poznate.

Razlog više da se posjeti ovo lijepo mjesto.

“PEĆINA U ZELENIKOVCU

Tako poznata kod seoskog stanovništva, po malim zelenim dolovima vidljivim još danas koji su nekad bili paša za stoku u ovom krševitom području. Zvali su je i Petrina pećina, po nekoj djevojci Petri koja je davno živjela, prije Osmanlija i od koje je brdo Petrina dobilo naziv jer se pećina nalazi na obronku sa prisojne strane. Početkom 20. vijeka nazvana po Lucijanu Matuliću sa Brača koji je bio nastavnik u Trgovaškoj školi u Trebinju za vrijeme Austro-Ugarske okupacije i tu je umro. Bio je amarter speleolog. Pećinu je po njemu nazvao neki Austrijanac prije 110 godina kada je postavio ploču kod ulaza.

Do pećine se dolazi stazom za Strač. Na raskrsnici za Strač i Golo brdo, skrene se prema Straču, a kratko nakon toga lijevo putem za selo Rapti. Prođe se pored skretanja prema seoskoj crkvi što ide desno od puta i nastavi se ka selu do stuba na kojem je putokaz za pećinu. Onda uz brdo Petrinu do pećine praćenjem markirane staze koju su nedavno obilježili članovi PD ‘Vučji zub’. Pećina je na kamenitom podbrijegu u maloj cerovoj šumi.

Ulazna odaja pećine je dužine oko 12, širine do 6 i visine do 3-4 metra. Pećina tijesno vodi dalje u mrak unutar brda do 50 metara ali potrebna je speleološka oprema. Vazduh je u pećini gušći i temperatura je 25° (vani bilo 12° na Suncu). Iako pomalo kapi voda, pećina nema lokvi. Suva je i nema stvaranja novog pećinskog nakita. Ovakve suve pećine su pune negativnih jona i u Njemačkoj se koriste za liječenje respiratornih bolesti. To je dobro naročito sada za one koji su prebolili Koronu da obnove respiratorni sistem. Interesantna je pojava svijetlih fantomskih krugova na fotografijama unutar pećine kada se koristi blic. To su tzv. orbovi. Mala pećina, čitava okolina i priroda kada je sunčano i bez vjetra djeluje spiritualno opuštajuće.”

Na fotografijama Miro Ilić prilikom posjete Matulića Pećini

Kako doći do Matulića pećine?

Preporučujemo da vaš izlet počne na Geljevom  mostu. Pratite stazu koja vodi do raskrsnice za Strač i Golo brdo, nakon raskrsnice idete ka Straču a malo zatim skrenete lijevo na asfaltni put  za selo Rapti tj na markiranu stazu Via Dinarike koja vodi do planine Orjen.  Nakon 600 metara dolazite do puta koji vodi ka seoskoj  crkvi desno od glavno puta za selo, nastavljate dalje ka selu i nakon još 100 metara dolazite do stuba gdje postoji  putokaz  za Matulića pećinu. Od  tog mjesta  do pećine vam je potrebno još 10 minuta šetnje


Ovom prilikom prenosimo tekst sa fejsbuk profila našeg sugrađanina Mira Ilića o Matulića pećini. Miro iznosi neke interesantne činjenice koje nam nusu bile poznate.

Razlog više da se posjeti ovo lijepo mjesto.

“PEĆINA U ZELENIKOVCU

Tako poznata kod seoskog stanovništva, po malim zelenim dolovima vidljivim još danas koji su nekad bili paša za stoku u ovom krševitom području. Zvali su je i Petrina pećina, po nekoj djevojci Petri koja je davno živjela, prije Osmanlija i od koje je brdo Petrina dobilo naziv jer se pećina nalazi na obronku sa prisojne strane. Početkom 20. vijeka nazvana po Lucijanu Matuliću sa Brača koji je bio nastavnik u Trgovaškoj školi u Trebinju za vrijeme Austro-Ugarske okupacije i tu je umro. Bio je amarter speleolog. Pećinu je po njemu nazvao neki Austrijanac prije 110 godina kada je postavio ploču kod ulaza.

Do pećine se dolazi stazom za Strač. Na raskrsnici za Strač i Golo brdo, skrene se prema Straču, a kratko nakon toga lijevo putem za selo Rapti. Prođe se pored skretanja prema seoskoj crkvi što ide desno od puta i nastavi se ka selu do stuba na kojem je putokaz za pećinu. Onda uz brdo Petrinu do pećine praćenjem markirane staze koju su nedavno obilježili članovi PD ‘Vučji zub’. Pećina je na kamenitom podbrijegu u maloj cerovoj šumi.

Ulazna odaja pećine je dužine oko 12, širine do 6 i visine do 3-4 metra. Pećina tijesno vodi dalje u mrak unutar brda do 50 metara ali potrebna je speleološka oprema. Vazduh je u pećini gušći i temperatura je 25° (vani bilo 12° na Suncu). Iako pomalo kapi voda, pećina nema lokvi. Suva je i nema stvaranja novog pećinskog nakita. Ovakve suve pećine su pune negativnih jona i u Njemačkoj se koriste za liječenje respiratornih bolesti. To je dobro naročito sada za one koji su prebolili Koronu da obnove respiratorni sistem. Interesantna je pojava svijetlih fantomskih krugova na fotografijama unutar pećine kada se koristi blic. To su tzv. orbovi. Mala pećina, čitava okolina i priroda kada je sunčano i bez vjetra djeluje spiritualno opuštajuće.”

Na fotografijama Miro Ilić prilikom posjete Matulića Pećini

Kategorije: Obavještenja

0 komentara

Ostavite odgovor

Avatar placeholder

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.